Premda u Europi živi više žena nego muškaraca, poduzetnice ovdje predstavljaju samo trećinu samozaposlenih osoba, a razlozi svakako leže u usklađivanju poslovnog i obiteljskog života, pristupu financijskim sredstvima, informacijama, ali i pristupu usavršavanju te poslovnim mrežama jer se unatoč napretku društva, biznis i dalje uglavnom smatra „muškim poslom“. Iako žene obavljaju dvije trećine svjetskoga poslovanja, privređuju jedva desetinu svjetskog dohotka, a posjeduju manje od jedan posto svjetskih dobara! Razlog tomu možemo pronaći u politički, socijalno i ekonomski nepovoljnijem položaju koji žene imaju u odnosu na muškarce. Nejednakosti među spolovima vidljive kako u poduzetništvu, tako i na tržištu rada, povezane su s nejednakim mogućnostima za obrazovanje i usavršavanje, što je dalje vidljivo u tome koliko žene sudjeluju u poslu, kakve mogućnosti za napredovanje imaju te koji izbor zanimanja imaju.

Iako se termin žensko poduzetništvo vrlo često koristi, on je zapravo pogrešan budući da poduzetništvo ne obilježava spol poduzetnika nego se eventualno može govoriti o razlikama između poduzetnika i poduzetnica. Pravilan je izraz poduzetnice ili žene u poduzetništvu.

U svijetu poduzetništva manje je žena, ali u hrvatskome gospodarstvu zapaža se sve veća zastupljenost žena što je dobro budući da svakome gospodarstvu treba što više kvalitetnih, obrazovanih, stručnih, upornih i hrabrih ljudi bez obzira na spol. Značajnijoj zastupljenosti žena u poduzetništvu najveći su neprijatelji predrasude, sociološki stavovi, nepovjerenje prema ženama uvjetovano tradicijskim predrasudama te nedorečenost zakonodavne infrastrukture kao pretpostavke za snažniji razvoj poduzetništva. Kako raste broj poduzetnica, raste i broj mogućnosti za žene koje ulaze u poduzetništvo, ali i dalje je puno i previše prepreka ovisno o djelatnostima.

Jedna od važnijih stvari je i mogućnost pomirenja poslovnih i obiteljskih obaveza za žene koje žele biti i majke i poduzetnice, a što je trenutno vrlo teško izvedivo pa mnoge žene odgađaju ili sasvim odustanu od ulaska u poduzetništvo kako bi mogle podmiriti obiteljske i majčinske obaveze.

Rodna ravnopravnost je cilj kojemu treba težiti kako u poslovnom tako i u obiteljskom pogledu kako bi se što većem broju žena omogućio ulazak u svijet poduzetništva jer svaka osoba donosi nešto novo i sudjeluje u stvaranju boljeg, ljepšeg i uspješnijeg svijeta.