Svjetski gospodarski forum je objavio Izvješće o budućnosti radnih mjesta za 2025. godinu u kojemu je predvidio kako će se zbog globalnih makroekonomskih trendova u ovome desetljeću biti otvoreno oko 170 milijuna novih radnih mjesta.
Zvuči dobro, zar ne?
Naravno, tržište rada se doživljava promjene zbog tehnološkog razvoja, gospodarskih i demografskih, ali i globalnih promjena te zbog zelene tranzicije pa se tako mijenjaju i tražena znanja i vještine. U istraživanju koje je prethodilo navedenom Izvješću sudjelovalo je više od tisuću najvećih svjetskih poslodavaca koji su predstavljali 22 industrijska klastera te više od 14 milijuna radnika.
Istraživanje je pokazalo kako tehnološki napreda potiče potražnju za nekim radnim mjestima poput stručnjaka za velike količine podataka, inženjere financijske tehnologije te stručnjake za umjetnu inteligenciju i strojno učenje, ali unatoč tome, ključna radna mjesta za mnoga gospodarstva su ipak poljoprivrednici, a uz njih usluge dostave, programeri softwarea, građevinski radnici i prodavači, što ustvari ni nije čudno budući da poljoprivrednici proizvode ono najvrjednije ljudskoj rasi, a to je – hrana. Ostala navedena zanimanja mogu biti itekako dobra dopuna poljoprivredi. Osim što proizvode hranu, prvo mjesto za poljoprivrednike osigurala je i zelena tranzicija uključujući napore za smanjenje emisija ugljika i prilagodbu klimatskoj krizi čime će se potaknuti rast koji bi trebao stvoriti 34 milijuna dodatnih radnih mjesta do 2030. godine, čime će se povećati broj od 200 milijuna poljoprivrednika danas. Prirodno su se među najviše rastućim poslovima našli i radnici koji se bave preradom hrane, a osim hrane, posla će biti i za zdravstvene radnike, socijalne radnike i savjetnike te za radnike u poslovima skrbi, što je u korelaciji s demografskim trendovima, posebice starenjem radno aktivnog stanovništva.
Svijet više nije isti otkako imamo tehnologiju pa su programeri softvera i aplikacija također oni koji ne trebaju brinuti hoće li imati posla, kao ni stručnjaci za autonomna i električna vozila, inženjeri za zaštitu okoliša i obnovljivu energiju, s obzirom na zelenu tranziciju i sve veće usvajanje tehnologija za proizvodnju i skladištenje energije.
Do 2030. godine će se promijeniti 39 % ključnih vještina potrebnih na tržištu rada. Predviđa se da će tehnološke vještine rasti brže od bilo kojih drugih vještina, a na vrhu se popisa nalaze umjetna inteligencija i upravljanje velikom količinom podataka. Slijede ih mreže, kibersigurnost te tehnološka pismenost.
U porastu su kreativno razmišljanje, fleksibilnost i agilnost te znatiželja i cjeloživotno učenje, ali isto tako i analitičko razmišljanje, upravljanje talentima i naravno, upravljanje okolišem. Ulaganje tvrtki u programe prekvalifikacije i usavršavanja postaje već polako i rutina s obzirom na to da za opstanak uspješnog poslovanja ipak treba uskladiti radnu snagu sa zahtjevima tržišta. Pomoć radnicima da uspješno usvoje kombinacije tehničkih i ljudskih vještina bit će od ključne važnosti s obzirom na promjene koje dolaze, a koje će zahvatiti i tržište rada.