Sezonsko zapošljavanje

Iako je Hrvatska turistička zemlja, turističke su djelatnosti uglavnom sezonalne prirode premda se posljednjih godina stvaraju preduvjeti za ostvarenjem i cjelogodišnje turističke ponude. Prema tome, potreba za zapošljavanjem turističkih radnika uglavnom je kraća i zbog te je posebnosti drugačije zakonski reguliran rad sezonskih radnika.

Sezonski radnici, a naročito turistički radnici, jedan su od ključnih nositelja turizma jer o njihovom angažmanu dobrim dijelom ovisi i uspješnost same turističke sezone. Nažalost, posljednjih se godina poslodavci sve više susreću s nedostatkom stručnog i kvalitetnog turističkog osoblja. Razlozi tomu mogu se naći u neadekvatnim materijalnim primanjima, ali i lošijim ostalim uvjetima rada pa je u tom pogledu potrebno podići razinu svijesti kod samih poslodavaca kako bi više pozornosti posvetili personalnoj politici i podizanju uvjeta rada turističkih radnika.
Rad sezonskih radnika regulira se ugovorom, kao i kod ostalih radnika, ali ako poslodavac posluje pretežno sezonski, za obavljanje sezonskih poslova može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Kod sklapanja takvog ugovora, poslodavac je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik je obračunavanja i plaćanja doprinosa.
Kod sezonskih poslova vrlo je često dvokratno radno vrijeme pri čemu poslodavac punoljetnom radniku koji radi dvokratno na obavljanju sezonskih poslova, mora osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno, a tom se radniku mora omogućiti i korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.
Radno vrijeme za sezonce često je drugačije i zahtijeva preraspodjelu pa se puno ili nepuno radno vrijeme može preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od neprekinutih dvanaest mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom kraće od punog ili nepunog radnog vremena i to na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena te preraspodijeljeno radno vrijeme ne može trajati duže od šezdeset sati tjedno i to pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da postoji pisana izjava radnika o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Stalni sezonci u slučaju privremene nesposobnosti za rad tijekom radnoga odnosa imaju pravo na naknadu za bolovanje pod istim uvjetima kao i ostali radnici u radnome odnosu.
Više informacija o pravima sezonskih radnika može se pronaći na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, www.hzz.hr .  

EUROPSKA UNIJA

Ulaganje u budućnost


Operativni program
Učinkoviti ljudski potencijali


Ministarstvo regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije
Strukturni i investicijski fondovi

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Sisak i ni u kojem slučaju ne odražava stavove Europske unije.